srijeda, 03.10.2007.

Zvone Radikalni o Latinici (tema – zna se ;-)

Bila jučer Latinica o obrazovanju u Hrvata a ja naletio sasvim slučajno, kad je pri kraju počela priča o visokom obrazovanju (eh, kad bi moje „internetsko ministarstvo obrazovanja u sjeni“ imalo info službu, sad bi letili otkazi :-)

I onda je kolega sm provalio „škandal“

Ipak, o tome nešto više kasnije, a najprije da vidimo što je bilo u samoj Latinici.

Dakle, Pero Lučin je CAR. I točka.
Inače, radi se o autoru poglavlja o obrazovanju u knjizi "Ostvarenja" Radimira Čačića, čovjek je prorektor Riječkog sveučilišta te direktor Nacionalne zaklade za znanost. Možda će netko prigovoriti na ovakav poredak „funkcija“ (hm, valjda je važnije biti prorektor !?), ali nakon što pročitate to poglavlje, možda ćete promjeniti mišljenje.
On je progovarao glasom razuma i sad kad sam ga upoznao uživo na TVu vjerujem/nadam se da ga čeka svjetla budućnost (e da, i pojeo bi Gvozdana Flegu za doručak - koliko god to bilo mrsko SDPovcima ;-P).

Mladi Krička, predstavnik studenata, me je vrlo ugodno iznenadio, pogotovo svojim oštrim i konciznim kritikama na račun provedbe Bolonjskog procesa (npr. prepisivanje starih u nove programe i opla "sad imamo Bolonju").

"Naš" profesor iz SAD-a (koji me je svojim bosanskim narječjem podsjetio na prelijepe studentske dane - tako mi je bilo drago kad je pričao o "obaranju" - nekako mi je čisto bilo milo čuti ;-) je bio pun pogodak !!! Doduše, iz njegovih riječi se moglo (krivo) zaključiti kako su standardni na američkim sveučilištima niski jer kao "profesori ne mogu obarati studente jer onda nema šoldi od školarine".
Ja bih to rekao malo drugačije - "profesori se ne mogu iživljavati nad studentima jer će ih dekan pozvati na red".

A što se tiče lošeg - najprije moram ukazati na jedan podatak kad se pričalo o školarinama u Americi. Pa je dojam bio da su one na privatnim fakultetima 50.000 US$, a na državnim recimo 10.000.
To baš i nije tako :-)))).
Koliko ja znam, red veličine školarine na javnim fakultetima je par tisuća dolara (prosjek negdje 3-5.000), a programa stipendiranja ima na iljade. A da ne bi mislili kako su svi takvi fakulteti šrot u odnosu na privatne, spomenimo University of California (UCLA) (3. na listi „World Top 500 Universities“), i recimo Berkeley kao najpoznatiji fakultet koji je dio UCLA, a koji je meni posebno drag jer sam u svojim danima na PMFu iz njihovih udžbenika učio Opće fizike 1,2,3 i 4 :-). Dakle, mogu i državni fakulteti biti izvrsni :-))) Samo ih treba znati organizirati.
Inače, na Berkeleyu je školarina 8.000 US$, a na UCLA 7.000 (s time da se to penje na 16.000 u što su uključeni smještaj, hrana, knjige, ...). A ipak mi ovdje pričamo o jednom Berkeleyu ...

Jedan pravi nonsens je izvalila ona studentska predstavnica kad je rekla da je zbog školarina visoko obrazovanje nedostižno za 50 % Amerikanaca. I to „onih koji imaju kapaciteta“ za studiranje. Pa da su prisiljeni odustajati od četverogodišnjih studija. A sve to da piše u izvještaju podnesenom američkom Kongresu 2002. godine.

Ja bih rekao daje to TOOOOOOOOTALNI NONSENS !!!

Jerbo, 50 % je PUUUUUUUNO !

A s druge strane, možda je to i istina (povjerovati ću kad vidim izvještaj ;-). Jer, ako se pogleda kvaliteta američkog srednješkolskog sustava, paaaa ... Kako bih rekao ... Možda tih 50 % američkih maturanata i nije spremno za izazove 4-godišnjeg studiranja. Pa je njihova „nemogućnost“ studiranja samo efikasni (sa ekonomskog stajališta !) rezultat tržišnih mehanizama. Upiši majstore stručni dvogodišnji studij, tečaj, doškolovanje, ...
Opet, to je Amerika. A da u Americi 50 % potencijalnih studenata NE MOŽE DOBITI kredit za pokrivanje troškova studija, ne bu išlo ;-))).
Ipak je znači nonsens (a baš sam razmišljao o tome da promijenim uvod u ovaj paragraf ;-).
Što naravno, ne znači da onih koji zbog financijskih poteškoća doista ne mogu studirati uopće nema. Ima ih, ali mislim ni blizu 50 %. A i za takve postoje raznorazni oblici stipendiranja.

U svakom slučaju, u jedno sam siguran – AKO SI DOBAR, moći ćeš studirati ! Možda ne na nekom elitnom (i skupom) fakultetu gdje bi do kraja iskoristio svoje potencijale, ali Amerikanci su odavno shvatili da je znanje = novac, i talenti se tamo ne bacaju.

Kolegica se potom osvrnula i na kredite. Pa je rekla kako „su istraživanja vani pokazala kako krediti nisu dobro rješenje jer studenti počinju svoj život u dugovima“. Spominje se i „dužničko ropstvo“.

Heh. Jes' ti objašnjenje :-))))). „Kredit nije dobar zato jer si poslije dužan“. A boga ti isusa i tirpićkematerine, da oprostite na rječniku, pa ne mogu virovati i vata me Modesti Blejz moment na ovakvu briljantnu izjavu naše vrle studentice, naše budućnosti, ...

Prošlo me je ...

Ma, ma, ma, ma (opet me vata) jel vi vidite što je ova studentica rekla. Ma meni je tek sinulo kad mi je sinulo ovo što sam gore napisa. I sad crkavan od smija ... Debakl. Jebemti više sfere ... (ovo je za Krulca ;-)

Goooooooooootov :-)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))

Over and out ...

Možda bude update ...

E da, i nemojte zaboraviti glasati u anketi u prethodnom postu ;-)

- 00:51 - Komentari (11) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>